Bagar.hr, početna stranica
O nama Ponuda Prodajna mjesta Reference Kontakt
SAVJETI - VODOVOD I KANALIZACIJA

» Voda za piće - 5. dio

Voda izgrađuje, regulira, prenosi, čisti i pomaže hraniti svaki pojedini dio tijela.
Ali loša voda - sa anorganskim mineralima, kemijskim i drugim zagađenjima - može onečistiti, začepiti i ovapneniti svaki dio tijela.
Za početak, sve što jedete ili pijete odlazi u želudac, a nakon toga u 6 do 7,5 m dugačko tanko crijevo. Od tuda hrana može ići u dva pravca: ona koja se može asimilirati prenosi se u jetru za distribuciju po ostatku organizma, a većina onog što ne može biti iskorišteno odlazi kao otpad u veće, debelo crijevo.
Čistu vodu čine samo kisik i vodik, ništa drugo, i to je jedina vrsta vode koju krv i limfe mogu koristiti za svoj rad... Razni minerali i kemijski elementi koji su bili prisutni u vodi kada je stigla u jetru, odijeljeni su procesom raščlanjivanja ili su pušteni u krvotok ili su spremljeni kao rezervni materijal.
Kalcijev karbonat (vapnenac) iz vode za piće dovodi do očvršćenja i začepljenja arterija. To je potpuno isti anorganski sastojak koji se može naći na stijenkama posude nakon što je voda isparila. Kalcij iz vaše pitke vode većinski je sastojak ljepila i cementa. U spiljama formira stalaktite ... kap po kap. Isto tako, taloži se i u vašim venama.

» Voda za piće - 4. dio

Voda je osnovni sastojak u svim tjelesnim tekućinama, uključujući krvnu zalihu, limfe, slinu, izlučevine iz žlijezda, tekućinu leđne moždine. Voda sačinjava 92% krvi, blizu 98% crijevnih, želučanih sokova, sokova žlijezde gušterače i sline.

Različitosti funkcija vitalnog elementa – vode:
* pomaže probavljanju hrane
* održava ispravnu tjelesnu temperaturu
* daje plućima vlagu koju trebamo za disanje
* služi za oblikovanje i funkcioniranje 100 milijardi tjelesnih stanica.

Kada stanice organizma čeznu za vodom, postaju vrlo žedne, suhe i osjetljivije na napade virusa. Voda održava hranjive tvari našeg tijela u otopini i služi kao prijenosni medij do stanica. Isto tako, ona drži otpadne tvari u otopljenom stanju, te pomaže pri njihovom eliminiranju iz tijela. Taj otpad dolazi iz stanica, crijeva, krvotoka, limfnog sustava, svakog organa, mišića, kosti, i vezivnog tkiva u tijelu.

» Voda za piće - 3. dio

Čak i sažet odgovor na prvo pitanje trebao bi Vas zadiviti zbog nevjerojatno raznolike učinkovitosti vode na tijelo. Ako će Vas se dojmiti mnogobrojne prednosti vode, na jednak način mogla bi zbuniti rasprostranjenost štetnih učinaka koje mogu imati nečistoće iz vode.
Zapamtite, naše tijelo može dobiti čistu vodu iz samo tri izvora:
1) svježeg, sirovog voća i povrća
2) svježe iscijeđenog soka od sirovog voća i povrća
3) destilirane vode

Kako voda djeluje na naš organizam?
Uz kisik, voda je jedan od najvažnijih elementa na zemlji za održavanje života. Za sve što tijelo čini, potrebna mu je voda.
Pokušajte samo na kratko prijeći jezikom po usnoj šupljini. Zamislite kakav bi to bio osjećaj bez sline (vode).

» Voda za piće - 2. dio

Mnogi piju vodu jedino kad im nisu dostupna bezalkoholna pića i drugi neprirodni napitci. Činjenica je, da samo nekolicina ljudi opskrbljuje svoje tijelo sa H2O koji je tako neophodan životu i zdravlju.
Iako većina zna što je H2O još iz osnovne škole, možda je vrijeme da se ponovno podsjetimo na osnovnu - nepobitnu činjenicu - da je oko 70% tijela sačinjeno od vode. Uporaba čiste vode jedan je od najlakših i najvažnijih koraka koje možemo poduzeti kako bi osigurali zdravlje. Prije negoli ovu činjenicu uzmemo za gotovo, trebali bi shvatiti da voda sačinjava više od dvije trećine tijela, što je osobito važno za njegovo funkcioniranje. No, pokušajmo se pitati:
Što voda čini našem tijelu?
Kakve nečistoće sadrži voda za piće?
Kakve veze imaju te nečistoće s našim zdravljem?
Kako doći do čiste vode?

» Voda za piće - 1. dio

Nečistoće koje voda najčešće sadrži mogu nas odvesti u preranu smrt.

Već nam je u osnovnoj školi rečeno da voda sačinjava oko 70 % našeg tijela, te da nijedan život na zemlji ne može opstati bez te dragocjene tekućine. Stoga je za pretpostaviti, da bi svi trebali cijeniti posebnu ulogu koju ona ima u održavanju zdravlja i života.

Očigledno nije tako.

Samo se nekolicina ljudi trudi osigurati čistu vodu za piće, oslobođenu anorganskih minerala, kemijskih otrova i drugih štetnih onečišćenja.

Većina je ljudi voljna piti vodu iz slavine s bilo kakvim nečistoćama... a vodovodi postaju sve zagađeniji zbog industrije, poljoprivrednog otpada, olovnih cijevi, te zbog natrijevog fluorida, klora i drugih kemijskih primjesa koje se dodaju vodi u tim vodovodima.

» Kako uštedjeti na potrošnji vode - 2. dio

Kupnja perilica za suđe svakako smanjuje potrošnju vode za razliku od „ručnog“ pranja. Samo pri kupnji perilica suđa ili perilica rublja pazite da kupite uređaje s većom klasom učinkovitosti energije(AAB ili AAC) jer će vam sigurno dugoročno uštedjeti vodu, iako ćete u startu morati potrošiti više novca.

Prilikom pranja zubi svakako nemojte dozvoliti da voda curi cijelo vrijeme dok perete zube, također ovo vrijedi prvenstveno za muškarce dok se briju. Naravno, ukoliko možete, svakako izbjegavajte kupanje i umjesto toga se tuširajte.

Provjerite sve slavine i spojeve u vašem kućanstvu da se uvjerite da nigdje ne kapa voda, ukoliko primijetite da kapa svakako zamijenite brtve da više ne curi.

» Kako uštedjeti na potrošnji vode - 1. dio

Što se tiče ušteda na vodi nabrojiti ćemo vam par tehničkih i praktičnih savjeta.
Od tehničkih savjeta svakako se preporuča ugradnja regulatora tlaka za cijeli vodovodni sistem u vašem kućanstvu, regulator tlaka smanjuje pritisak vode tj. količinu vode koja izlazi kroz slavine i time smanjuje potrošnju vode, također smanjenjem tlaka vode čuvaju se vaši bojleri i perilice.

Pod tehnički savjet također spada i ugradnja perlatora. Perlator smanjuje protok vode kroz slavinu za oko 40% do 60% i time naravno smanjuje količinu vode koja izlazi kroz slavine i puno se lakše ugrađuje od npr. regulatora tlaka.

Od praktičnih savjeta na prvo mjesto svakako spada smanjenje potrošnje vode za ispiranje WC-a, to možete lako učiniti na vašim vodokotlićima koji imaju mogućnost reguliranja potrošnje vode, ukoliko to nemaju svakako preporučamo da investirate u kupnju novog.

» Naučite gospodariti vodom - 3. dio

  • Instalirajte posebne ručice tuša s unutarnjom aeracijom na sve svoje slavine. Na taj način i uz skraćenje prosječnog vremena tuširanja s 9 na 7 minuta godišnja ušteda vode iznosi oko 41.000 litara. Smanjenje potrošnje tople vode možete postići i navrtanjem perlatora na navoj slavine, jer perlator košta oko 7,3 kune, a godišnja ušteda vode na jednom umivaoniku s perlatorom (aeratorom) po osobi iznosi oko 9300 litara.
  • Ugradnjom individualnih vodomjera i razdiobom utroška vode prema stvarnoj potrošnji postižu se značajne uštede (i do 40%) jer svatko plaća svoj račun te vodi brigu o stanju slavina, vodokotlića i mijenja svoje navike jer smanjena potrošnja vode rezultira manjim računima.
  • Instalirajte štedljive vodokotliće koji mogu zalijevati WC školjku s 5 litara umjesto 9 ili 10 litara. Ovo učinite svakako ako je Vaš vodokotlić stariji od 1993. godine.
  • Zamijenite perilicu rublja stariju od 10 godina jer je ona uzrok 1/4 ukupne potrošnje vode u kućanstvu. Moderne perilice rublja troše 35-50% manje vode od perilica starih 10 godina i više.
  • Ako rasipate vodu, u isto vrijeme rasipate i energiju. Pumpe gradskog vodovoda pokreću se motorima koji troše električnu energiju.


» Naučite gospodariti vodom - 2. dio

  • Kad provjeravate curenje ili kapanje kućnih instalacija, a imate vrt i okućnicu, ne zaboravite provjeriti i vanjske instalacije. Utvrdite i zapamtite lokaciju glavnog ventila kojim zatvarate vodu u cijelom stanu ili kući. Tako ćete uštedjeti stotine litara vode i spriječiti veću štetu na pokućstvu ako dođe do puknuća cijevi.
  • Izolirajte dovodne cijevi tople vode. Tako štedite i energiju potrebnu za zagrijavanje, a pri istjecanju je potrebno manje vremena (time i manje vode) da iz pipe počne teći topla voda.
  • Odmah nazovite komunalno poduzeće ako na javnim površinama primijetite istjecanje vode na hidrantima, puknutim cjevovodima ili slično.
  • U područjima s tvrdom vodom (veći dio Hrvatske) kamenac uzrokuje povećanu potrošnju energije i vode. Naslaga kamenca od 1 mm na izmjenjivaču topline ili bojleru može smanjiti efikasnost uređaja za 10 %.
  • Zamijenite brtve na slavinama iz kojih kaplje. Pri kapanju od jedne kapi u sekundi, dnevni gubici su 16,5 litara, a godišnji oko 6000 litara vode. Cijena gumice za brtvljenje je samo 5 kn.


» Naučite gospodariti vodom - 1. dio

  • Kod pranja posuđa ne puštajte vodu da stalno teče. Radije napunite sudoper ili odgovarajuću posudu u kojoj ćete posuđe oprati i natopite prljavo posuđe prije pranja. Ručnim pranjem posuđa trošite i do 80% više vode nego perilica posuđa.
  • Skratite vrijeme tuširanja ispod 5 minuta. Tuširajte se umjesto da se kupate u kadi – potrošit ćete i do 50 % manje energije i vode.
  • Dok perete zube, zatvorite vodu jer tako dnevno po osobi možete uštedjeti i do 5 litara vode.
  • Pri pranju ruku ne dopustite da voda stalno teče. Tako se dnevno po osobi može uštedjeti i do 10 litara vode.
  • Zatvorite vodu kada šamponirate kosu.
  • Zatvorite vodu dok se brijete.
  • Stavite s vremena na vrijeme vodotopivu boju u svoj vodokotlić. Ako primijetite tragove boje u WC školjci, vodokotlić curi. Utvrdite i uklonite uzrok curenja.
  • Ljeti čuvajte boce s vodom u hladnjaku umjesto da otvarate slavinu i puštate da voda teče kako bi bila hladnija.
  • Ako imate individualni vodomjer redovito ga baždarite te zapisujte i analizirajte mjesečnu i tjednu potrošnju vode u svom kućanstvu.


» Tvrdoća vode - 5. dio

Nakon uređaja za umanjenje stupnja tvrdoće, treba uslijediti naknadno doziranje za stabilizaciju ostatka tvrdoće npr. za sprečavanje korozije. Temeljem doziranja mineralnih tvari nastaje zaštitni sloj na unutarnjim stranama cijevi. To je najdjelotvornija zaštita od hrđe i korozije. Time se mogu sanirati cijevi koje su već počele hrđati. Pored uređaja za smanjenje tvrdoće vode potreban je i filtar. Zaštiti filtar koji je provjeren, trebao bi biti ugrađen u svaku instalaciju.

Tvrdoća vode – što je to?
Tvrdoća vode se temelji na udjelu otopljenih soli zemljanih akalija. U vodi se npr. nalazi magnezij, kalcij, stroncijske i barium soli. U najvećem dijelu prirodnih voda nalazi se samo kalcij i magnezij spojevi. Ukupna tvrdoća predstavlja zbir karbonatske tvrdoće i ne karbonatske tvrdoće. Navodi se u mmol/l ili mg/l, to znači koliko je elemenata zemljanog alkalija otopljeno u jednoj litri vode.

Voda koju isporučuje Vaša hidroelektrana uvijek je prema normi besprijekorna voda. Ovisno o podrijetlu sadrži više ili manje kamenca. Tvrda voda je voda puna kamenca. Postoje različite razine tvrdoće, koje se mjere u stupnjevima njemačke tvrdoće (° dH).

Stupanj tvrdoće I = 0 - 7° dH (meka voda)
Stupanj tvrdoće II = 8 -14° dH (obično idealna voda za piće)
Stupanj tvrdoće III = 15-21° dH (tvrda voda)
Stupanj tvrdoće IV = više nego 21° dH (jako tvrda voda)

» Tvrdoća vode - 4. dio

Tvrdoća vode – zaštita od kamenca
Kristali kamenca razbijaju se primjenom lakih kiselina ili mehanički, te se zatim ispiru u vodi. Tako se kamencu ne pruža šansa za taloženje. Postoje različite mogućnosti da se armature zaštite filtrima ili zatičnicima za čišćenje od naslaga karbonata. Najefikasniji je međutim uređaj za smanjenje tvrdoće u vodi za kompletni vodovod.

U područjima s tvrdom vodom treba, kako bi spriječilo taloženje kamenca, postavljati uređaje za smanjenje tvrdoće. Optimalna primjena je uređaja za smanjenje tvrdoće vode po principu izmjene iona. Isti ugrađuje stručnjak prema odredbama i namješta ga na idealnu tvrdoću pitke vode prema EU odredbama od cca. 8° dH. Tako se obavlja dio po dio umanjivanja kamenca u vodi. U toj se vodi po jednoj litri nalazi npr. 60 mg kalcij, kao i svi potrebni minerali i tragovi u elementima prisutni su u dovoljnoj mjeri; ukupna mineralizacija vode ne umanjuje se. Uporaba uređaja za smanjenje stupnja tvrdoće nije štetna za okoliš.

Dijelovi uređaja za smanjenje stupnja kamenca ispiru se blagom solnom otopinom (slična vodi u kojoj se kuha slani krumpir). Odstranjivanjem kamenca u mnogome doprinosite zaštiti okoliša!

Do 50% uštede deterdženata
Velika ušteda agresivnih sredstava za čišćenje (ne treba više skidati mrlje od kamenca). Nije više potrebna uporaba kiselina za skidanje kamenca. Ušteda energije indirektno djeluje na zaštitu okoliša.

» Tvrdoća vode - 3. dio

Tvrdoća vode – spriječiti štete od korozije
Kućne instalacije mogu se s dva uređaj štiti od korozije.
Zaštiti filtar koji je provjeren, trebao bi biti ugrađen u svaku instalaciju. Djelotvorna zaštita od posljedica hrđe i korozije jeste stvaranje zaštitnog sloja na unutarnjim stranama cijevi temeljem doziranja mineralnih tvari. Tako se i cijevi na kojima se korozija već pojavila mogu sanirati. Minerali koji se za ovo koriste nisu štetni za okoliš.

Dozirane «mineralne tvari» npr. fosfat, sadržane su u mnogim životnim namirnicama ali i u ljudskom tijelu. Tijelo ih rabi kao gradivo u vrijeme rasta kao i za mnoge druge tjelesne funkcija. Fosfor je element prijeko potreban za život. Element, koja se nalazi u kostima, koji sudjeluje u prijenosu energije u izmjeni tvari, te neophodan je za rad mišića i mozga. Prema njemačkom pravilniku o pripremi pitke vode, prema EU-odredbama i prema naputku Svjetske organizacije za zdravlje WHO na litru pitke vodu smije se dodati max. 5 mg fosfata.

Uređaji koji se rabe i koji su provjereni od strane stručnjaka rade egzaktno. Ti moderni, elektronski upravljani precizni uređaji moraju proći opsežna testiranja prije nego što se smiju ugraditi u vodovodni sustav. Tako npr. mjere koje određuje Pravilnik o preradi vode (TAVO) ne smiju biti prekoračene ali isto tako ne smiju biti ispod minimalne količine, koja je određena normom. Mineralne tvari koje se doziraju moraju imati kvalitetu prehrambenog proizvoda, te biti u skladu s Zakonom o prehrambenim proizvodima i proizvodima za opću uporabu i odgovarajućim odredbama EU-a. Certifikat na uređajima u vezi s pripadajućim mineralnim tvarima jamči optimalni način rada i djelotvornost.

Tvrdoća vode – neprekidno
Permanentna tvrdoća naziva se i stalna tvrdoća ili tvrdoća kojoj nije uzrok karbonat. Povezivanjem kalcija i magnezija sa solnim kiselinama, salitrom ili sumpor kiselinom dobivaju se kloridi, nitrati ili sulfati. U većoj koncentraciji stvaraju koroziju. Kloridi, nitrati ili sulfati tek isparavanjem ili hlapljenjem napuštaju vodu.

» Tvrdoća vode - 2. dio

Tvrdoća vode – opasnost od kamenca
Kamenac zatvara cijevi, perlatore i tuš slušalice. Kako bi se spriječila oštećenja iz vode treba vaditi kamenac. Pri eliminaciji kamenca iz vode, dijelovi koji se mijenjaju ispiru se blagom solnom rastopinom (slična vodi u kojoj se kuha slani krumpir).
Odstranjivanjem kamenca u mnogome doprinosite zaštiti okoliša!

Tvrdoća vode – kamenac
Pogreškom se često kalcij hidrogen karbonat u vodi naziva kamenac. Kamenac se sastoji od kalcij karbonata. Kemijskim postupcima postupkom otapanja kalcij hidrogen karbonata se mijenja. Na svim mjestima na kojima voda isparava ili se zagrijava, kalcij hidrogen karbonat ponovo se pretvara u kamenac i ugljičnim dioksid. Kalcij karbonat isparava iz rastopine i taloži se u obliku kamenca na zidovima cijevima kao i na perlatoru i tuš slušalicama.

Tvrdoća vode – opasnost od korozije
Najgori slučaj je pucanje cijevi – opasnost od korozije
Najgori slučaj je pucanje cijevi s velikom popratnom štetom i troškovima. U svakom slučaju neugodno i također skupo jeste štopanje ventila i armatura partikulama hrđe kao i kućni uređaji koje je oštetila hrđa.
Cijevi se mogu zbog hrđe sasvim zatvoriti. Kada komadi hrđe doplivaju iz pocinčanih čeličnih cijevi u priključene bakrene cijevi, može doći do hrđanja cijevi. Tvrdoća vode – sprječavanje štete od korozije

Tvrdoća vode – magnezijski kamenac
Magnezijski kamenac se sastoji od magnezij karbonata. Magnezij karbonat reagira isto kao kalcij karbonat s u vodi otopljenim ugljičnim dioksidom (ugljična kiselina) i postaje hidrogen karbonat. Magnezijski hidro karbonat također se može rastopiti u vodi i tako postaje odgovoran za tkz. tvrdoću vode, koja pokazuje količinu otopljenih soli koje stvaraju tvrdoću (pored magnezijskog hidrogenskog karbonata prije svega kalcij hidrogen karbonata ili kalcij- odnosno magnezij sulfata). Sve što je stupanj tvrdoće veći, to je više soli, koje tvore tvrdoću otopljeno.

» Tvrdoća vode - 1. dio

Tvrdoća vode odražava se na sastav armatura i cijevi, efikasnost deterdženta i potrošnju energije. Kod jako tvrde vode troši se više od 100% deterdženta opterećujući odvodne vode. Isto vrijedi i za gelove za tuširanje, šampone za pranje kose i sapune. Kako bi se skinule mrlje od kamenca na pločicama, armaturama i sanitarnoj keramici potrebna su kiselkasta sredstva za čišćenje. Naravno da to opterećuje okoliš. Pored navedenog troši se više energije, jer svaki mm naslage kamenca troši i do 10% više energije.

Veća potrošnja energije znači veće zagađenje zraka pri proizvodnji energije. Pored navedenog pri zagrijavanju tvrde vode preko 60°C koja sadrži kamenac smanjuje se protočnost zbog taloženja na unutrašnjoj strani cijevi.

Kako bi se eliminirali nedostatci tvrde vode, postoji mogućnost izvlačenja kamenca iz vode. Optimalno rješenje predstavlja uporaba uređaja za odstranjivanje kamenca po principu postupka izmjene iona. Ovaj uređaj ugrađuju stručnjaci prema propisima i postavljaju ga na idealnu tvrdoću pitke vode od cca. 8° dH.

Optimalno namještanje za Vas znači:
  • Uštedu energije
  • Manje popravaka
  • Nije više potrebno skidati kamenac
  • Nema više začepljenih tuš slušalica.

» Voda kao neprijatelj: poplave - 2. dio

U prošlosti imali smo kišna i sušna stoljeća. Razdoblja suša su bila izrazita u 19. i 20. stoljeću: 1856. i 1875. godine, razdoblje od 1884. do 1909., kao i razdoblje od 1946. do 1964. godine te zadnje desetljeće prošlog stoljeća.

U 2002. godini dogodile su se mnoge izvanredne meteorološke i hidrološke prilike diljem svijeta: katastrofalne poplave, ogromne količine oborina, pijavice, grmljavine, tuča, suše i dr. Najizrazitije elementarne nepogode bile su poplave koje su diljem svijeta prouzročile ogromne štete. Velike poplave u Aziji bile su u Kini, Nepalu, Vijetnamu, Bangladešu, Indiji (istočni dio, dok su u zapadnom dijelu harale suše), Južnoj Koreji i Novom Zelandu. U Europi katastrofalne poplave su bile u Češkoj, Njemačkoj, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Italiji, Rumunjskoj i Rusiji. Te godine, zbog izrazito velikih i dugotrajnih količina oborina, poplavama su posebno bili pogođeni veliki europski gradovi: Prag, Bremen, Bratislava, Beč, Budimpešta i drugi. Posebno je teška situacija bila u glavnom gradu Češke Republike, Pragu, gdje je zbog poplavnih voda Vltave evakuirano oko 50.000 stanovnika, a oko 200.000 stanovnika diljem Češke. Uz ljudske žrtve, ova poplava je prouzročila i ogromne materijalne štete.

» Voda kao neprijatelj: poplave - 1. dio

Poplave nastaju od velikih količina oborina, otapanja snijega i kombinacije kiša, a poznate su i tzv. ledene poplave.
Uzrok poplava u 2002. godini, bile su velike količine oborina. Iako su promjene klime evidentne, još uvijek je teško reći u kojoj mjeri one utječu na izvanredne meteorološke i hidrološke elementarne nepogode.

Čovjek se od pamtivijeka, sa većim ili manjim uspjehom, bori s poplavama. Ta borba traje više od 5000 godina, od kada postoje pisani zapisi o poplavama, traje i danas, a vjerojatno će trajati i u budućnosti. Česte poplave javljale su se između 12. i 15. stoljeća. Jedna od najvećih poplava iz tog razdoblja bila je 1421. godine u Nizozemskoj. Ta poplavna voda je uništila 72 naselja i odnijela oko 100.000 života.

Ledene poplave nastaju kad nema nikakvih oborina i kad je temperatura zraka često ispod minus 20 stupnjeva. Na kritičnim dionicama vodotoka može doći do začepljenja santama leda i nemogućnosti normalnog protoka. U tom slučaju dolazi do usporavanja i voda se naglo diže uzvodno i može doći do plavljenja. Jedna od najvećih poplava Dunava kod Budimpešte bila je ledena poplava 26. veljače 1876. godine i kada je izmjeren vodostaj od 867 cm. Dvije ekstremno oštre zime s mnogo leda na našim rijekama bile su zime: 1879/1880 i 1928/1929. U veljači 1880. godine na Dravi kod Varaždina debljina leda iznosila je čak dva metra. U razdoblju od 12. do 21. veljače 1929. godine i Sava kod Zagreba je bila zaleđena.

» Voda kroz činjenice

  • NESTAŠICA - Do 2025.godine 3,4 miljarde ljudi živjet će u zemljama koje neće imati dovoljno vode.
  • HRANA - Potrebno je oko 3000 litara vode da se proizvede hrana za jednog čovjeka za samo jedan dan, što je tisuću puta više od količine koja je čovjeku potrebna za piće.
  • OKOLIŠ - Prirodne katastrofe povezane s vodom, poput tsunamija, poplava i suša, drugi su najčešći i najrazorniji prirodni neprijatelj.
  • RAZMJERI KATASTROFA - Između 1991. i 2000. godine više od 665,000 ljudi je poginulo u 2557 prirodnih katastrofa, od čega je 90 posto bilo povezano s vodom.
  • ENERGIJA - Hidroelektrane stvaraju najmanje 50 posto proizvedene energije u 66 zemalja svijeta, te 19 posto u 24 zemlje. U svim ostalima znatno manje. Daljnji razvoj korištenja hidroenergije, za 60 posto, očekuje se u sljedećih nekoliko godina.
  • SANACIJA - Jedan dolar uložen u opskrbu vodom i sanaciju može vratiti ekonomsko ulaganje i do 34 puta, ovisno o regiji.
  • ZEMLJE U RAZVOJU - Više od 90 posto kanalizacijske vode i 70 posto industrijskih otpadnih voda odbacuje se direktno natrag u prirodu neobrađeno.
  • POLJOPRIVREDA - Navodnjavanje povećava prinos većine kultura za 100 do čak 400 posto. U sljedećih 30 godina čak 70 posto uzgojenih žitarica bit će s navodnjenih površina.

» Zdravstvena vrijednost vode

Ako vas priče o zdravlju nisu motivirale da pijete sve više vode, možda će to učiniti podatak da konzumiranjem dovoljnih količina vode činite dobro za svoj izgled. Naime, koža posljednja dobiva vodu. Ako vaše tijelo ne dobije dovoljne koiličine vode, to ćeutjecati na vašu kožu više nego na druge organe. Voda pomaže u hidrataciji kože čineći je glađom, mekšom, nježnijom i otpornijom na bore.
  • Voda poboljšava naše zdravlje
  • Sastavni je dio većine stanica u našem tijelu
  • Donosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari
  • Proćišćava bubrege
  • Hladi, ali i štiti od hladnoće naše tijelo
  • Dio je naše krvi, znoja, suza i sline
  • Povećava broj kalorija koje trošimo tijekom dnevnih aktivnosti
  • Pomaže u uklanjanju iz tjela viška natrija koji može dovesti do zadržavanja tekućine
  • Pomaže u zaštiti od niza bolesti (prehlada, infekcija mokraćnog kanala, bubrežnih kamenaca)
  • Može pomoći u gubitku tjelesne težine jer daje više energije tijekom tjelesnih aktivnosti
  • U prosjeku treba konzumirati između 1,5 i 2,5 litre vode svakog dana. Dehidracija organizma vodi u smrt

» Svjetski dan voda 22. ožujka

Moramo se prilagoditi
  • S povećanjem broja stanovnika ubrzava se i imigracija iz sela u gradove
  • Procjenjuje se da će do 2050. godine u gradovima živjeti 6,4 miljarde ljudi, u odnosu na 3,4 miljarde u 2010. godini
  • Sve veći broj stanovnika u gradovima, ali i na svjetu općenito dovode do mjenjanja obrazaca proizvodnje i potrošnje, a to dovodi snažnaog rasta industrije
  • Industrija je najveći zagađivač, ali ni infrakstuktura gradova ne odgovara povećanom broju ljudi koji u njima žive
  • Ako se ovako brz rast prikladno ne riješi kroz proaktivno planiranje i inaciranje, to će biti dodatan izazov za kvalitetu vode
  • Neodgovarajuća infrastruktura, kao i loše održavanje postojeće, dovodi do problema u u pravljanju komunalnim otpadom, kao i u proćišćavanju i otpuštanju otpadnih voda. To koliko vode imamo povezano je s time koliko je naša voda čista ili neočišćena

» Koliko zapravo ima vode na zemlji - 1. dio

Kao što je poznato, Zemlja je vodeno mjesto, čak i ako se sve Zemljine površine, tla, i atmosferska voda spoje popunili bi sferu za samo oko 1.400 kilometara. Oko 70 posto Zemljine površine pokriveno je vodom. Međutim, voda također postoji u zraku kao vodene pare i u tlu kao slana vlažnost. Zahvaljujući vodenom ciklusu vodoopskrba našeg planeta stalno se seli iz jednog mjesta na drugo i iz jednog oblika u drugi. Stvari bi bile prilično ustajale bez vodenog ciklusa!

Velika većina vode na Zemljinoj površini, više od 96 posto, je slane vode u oceanima. Ali to su slatkovodni izvori, kao što je voda u potocima, rijekama, jezerima, i voda u tlu koja omogućava ljudima (i općenito životu) većinu vode koja im je svakodnevno potrebna za život. Vodu na površini Zemlje je lako vizualizirati, i Vaš pogled vodenog ciklusa je vjerovatno oborina koja ispunjava rijeke i jezera. Ali, nevidjena voda ispod naših nogu je također kritički važna za život. Kakva bi vam procjena bila za protok u rijekama nakon tjedna bez kiše?Odgovor je da je za našu vodoopskrbu potrebno više nego površinska voda,mnogo je vode i pod našim nogama.

» Voda - obnovljiv resurs

  • U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine ukupnog stanovništva nema čiste pitke vode
  • Oko 5 miljuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom
  • Gotovo 80% svih bolesti nastaju zbog nečiste vode za piće
  • Voda je obnovljiv resurs, ali samo ograničena količina pitke vode može biti iskorištena u nekom vremenskom razdoblju. Važno je štedjeti vodu, a u našim vodotocima ostavljati što više vode kako bi ostali zdravi
  • Naši zahodi, kupaonice, perilice i sudoperi spojeni su na sustav kanalizacije. Sustav kanalizacije može se sastojati od malih i velikih cijevi, prepumpnih stanica i postrojenja za tretiranje te vode. Nakon tretiranja, kanalizacijska voda čista je od kemikalija i bakterija.
  • Čista voda na izlazu iz uređaja za pročišćivanje može se iskorisitit i u gradskim parkovima, igralištima i vrtovima. Dio mulja koji se separira priliom pročišćavanja bogat je hranjivim tvarima te se može upotrjebiti kao gnjojivo. Međutim, vrlo je važno da se odstrane sve bakterije i kemikalije što može jako biti skupo!


» Neprocjenjivost vode u par točaka

  • Voda bitno poboljšava naše zdravlje i produžuje život
  • Voda je sastavni je dio većine stanica u našem cijelom tijelu
  • Donosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari
  • Pročišćava bubrege
  • Voda nas hladi, ali ujedno i štiti naše tjelo od hladnoće
  • Dio je naše krvi, znoja, suza i sline
  • Uvelike povećava broj kalorija koje trošimo tijekom dnevnih aktivnosti
  • Pomaže u uklanjanju viška natrija iz našeg tjela koji može dovesti do zadržavanja tekućina
  • Pomaže u zaštiti od niza bolesti (prehlada, infekcija mokraćnog kanala, bubrežnih kamenaca)
  • Poboljšava vaš izgled (pomaže u hidrataciji kože i čini je glađom, mekšom i nježnijom)
  • Pomaže u gubitku tjelesne težine jer daje više energije tijekom tjelesnih aktivnosti
  • U Africi i Aziji gotovo tri četvrtine stanovništva nema čiste pitke vode
  • Približno 5 milijuna ljudi umre svake godine od bolesti koje se prenose prljavom vodom
  • Gotovo 80% svih bolesti nastaju zbog zagađene vode za piće


» Voda za sve - 3. dio

Rekord u potrošnji vode još drži industrija, posebice tekstilna i petrokemijska. Prema zadnjim istraživanjima, u preradi vune u Hrvatskoj se potroši od 100.000 do 250.000 litara vode po toni gotovog proizvoda.

Prema tome za jednu T-shirt majicu koja teži oko 250 grama potroši se oko 10.000 litara vode, a za traperice koje teže otprilike 800 grama od 20 do 30 tisuća litara vode. Industrija celuloze i papira , ovisno o kvaliteti papira po toni proizvoda potroši oko 4000 do 100.000 litara vode. Tako se za tonu ambalažnog papira potroši do 40.000 litara vode. Za iradu običnog novinskog papira potrebno je 60.000 litara vode po toni, dakle za primjerak dnevnih novina koji teži otprilike 30 dekagrama potroši se litra i pol vode. Za visoko kvaliteten (magazinski) novinski papir.
Petrokemijska industrija primjerice Kutinska petrokemija, potroši potroši približno 3,5 miljuna litara vode po satu!
No, sve se to odnosi samo na vodu iz vodovoda , akumulacija ili bunara, dakle nije uračunata rastuća potrošnja flaširane vode. Potrošnja mineralne vode po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 51 litru, a izvorske 33 litre godišnje.

» Voda za sve - 2. dio

Za proizvodnju jedne litre piva treba čak 20 litara vode, a za litru benzina čak 180 litara vode!
Kada se tome dodaju goleme količine vode koja se koristi u proizvodnji hrane, posebice mesa, voča, povrća i mlijeka, te u tekstilnoj indusriji, dolazi se do šokantnih brojki. Za proizvodnju kilograma jabuka, primjerice, potrebne su 154 litre vode. Prosječna težina jabuke je 20 dekagrama pa to znači da je samo za jedan plod potrebno 30 litara vode!
Jedno stablo jabuke ima oko 15 kilograma ploda. što znači da su za njega potrebna oko 2,3 kubična metra ili 2300 litara vode.
Od toga je 60 posto kišnica a 40 posto navodnjavanje.

No, to nije ništa u usporedbi s proizvodnjom mesa, a to je goveđe meso u mesnicama ili trgovinama, potroši se 55.000 litara vode. Kako je prosječna težina goveda 450 kilograma, dolazi se do podataka da su za proizvodnju kilograma govedine potrebne otprilike 122 litre vode.

Za kilogram svinjetine je, pak, potrebno čak 450 litara vode!
Govedo, od tek rođenog teleta pa do klanja, dnevno potroši u prosjeku 30 litara vode. Tov do klanja traje oko 3 godine, što znači da govedo u tom razdoblju popije oko 33.000 litara. Krava koja se uzgaja radi mlijeka popije još više, oko 50 litara vode dnevno, dakle u prosjeku oko 180.000 tijekom života. U suprotnom ne bi davala mlijeko. K tome se još u preradi jedne litre mlijeka potroši od 5 do 8 litara vode.
Najveći dio vode u mljekarstvu se troši na pranje uređaja i postrojenja te na rashladne procese. Na tehnološku vodu, koja se većinom koristi za pranje farmi i životinja, potroši se dnevno 20 litara vode po govedu. Međutim, mnogo više vode se troši u proizvodnji svinja. Svinja u prosjeku popije oko 10 litara vode dnevno, ali se zato u klaonicama, prilikom čišćenja svinja od dlaka, potroši i do 50 litara po životinji.

» Voda za sve - 1. dio

Tko od nas dok pere zube, tušira se, brije, depilira, pere suđe i zatim oblači novu majicu i hlače razmislja o kojoj se količini potrošene vode radi?

Ako ste do sada smatrali da je slavina čarobni izvor koji nikad ne presušuje ili vam nije jasno kako kupnja odjeće, obuće, mesa, povrća i niza drugih sitnica ima s potrošnjom vode možda vam sljedeći podatak promjeni percepciju. Uzmimo za primjer prosječan dan. Nakon što ustanete iz kreveta, recimo da slijedi tuširanje i pranje suđa od jučer, da se ne zakori.

Zatim odjenete najnoviju majicu i traperice, pojedete sendvič sa šunkom i popijete čašu mlijeka.
Nakon toga treba nekako stići do posla pa u svoj auto natankate pet litara benzina (ipak je gorivo skupo) i odete na posao. Tijekom pauze u menzi pojedete goveđi odrezak i jabuku kao desert, uz obavezno listanje dnevnih novina. Na kraju radnog vremena odete s kolegama na pivo ili dva i tako privedete jos jedan prosječan dan dan u svom životu.

Vjerovatno niste ni svjesni da ste za opisane detalje svakodnevnoga rituala potrošili najmanje 36,000 litara vode!
Toliko se naime ukupno vode potroši za osobnu higijenu, pranje suđa, proizvodnju jedne majice i traperica, svinjskog i goveđeg mesa,voća, piva, benzina, novina...
Kada bismo uračunali kavice, čajeve, sokove, kapute, čizme, cigarete, žvake, kupnju karata za kino i ostalu silu detalja koji čine život današnjeg čovjeka, ta bi svota bila vjerovatno mnogo veća.

A vode je sve manje...
Prosječni građanin Hrvatske, prema službenim statistikama, potroši 50 litara vode dnevno.
Od toga za piće, kuhanje, pranje posuđa i osobnu higijenu od 25 do 30 litara, apreostalih dvadesetak litara odlazi potpuno neiskorišteno i kanalizaciju.

» Potrebe za vodom brišu sve razlike

Voda za piće je jedina namirnica koju koristi cjeloukupno stanovništvo, i to ber obzira na zemljopisni položaj, socioekonomski status, vjeru i rasu - voda treba svima!

Imamo li dovoljno zdravstveno ispravne vode?
Generalna skupština UN-a proglasila je 2003. godinu Međunarodnom godinom slatkih voda da bi skrenula pozornost cjeloukupne javnosti na problem ograničenih vodnih resursa u svijetu. Taj problem je svakim danom sve veći izvor napetosti i žestoke konkurencije među narodima. Kvalitetnu vodu smatramo najvećim prirodnim resursom današnjice.
Hrvatska predstavlja jednu od rijetkih zemalja u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečiščene pitke vode.

Što smo učinila da sačuvamo postojeću količinu i kakvoću slatkih voda?
Kako je čovječanstvo reagiralo na unštenje i ugrožavanje zemaljskih ekosustava?
Osnovali smo procesije Dana Zemlje, formirali smo stranke zelenih, odobrili zakone o okolišu, organizirali festivale svjetskih razmjera (poput Earth Summita u Rio de Janeiru, Johannesburgu itd.). Usprkos tome propadanje zamaljskih ekosustava nesmanjeno se nastavlja pa se postavlja pitanje kada će briga o okolišu prerasti iz filozofije u način života i kada ćemo shvatiti da će uništenje okoliša sigurno prije ili kasnije direktno ugroziti blagostanje u kojem živimo.

» Voda bez granica

Jedina tekućina bez koje je život nezamisliv, koja nas prati od majčine utrobe pa kroz cijeli život, jedina koju uzimamo zdravo za gotovo, a da nam je jedan dan uskraćena, život nam nebi bio isti. Tako jednostavna, tako potrebna, tako savršena.

Na svijetu ima 263 prekograničnih voda, jezera i rijeka, koje se prostiru 145 zemalja i prekrivaju gotovo polovicu zemljine površine. Mnogo je i "tajnih" rezervi izvorske vode koja prelazi granice država, a skrivaju se pod zemljom. Svaka država pokušava zadovoljiti potrebe svojih stanovnika za vodom, a često za to ima ograničene prirodne resurse. Upravo zbog toga mnogi predviđaju budućnost ispunjenu ratovima i konfliktima, ali povijest nas je naučila da je suradnja, a ne svađa, najbolji način riješavanja sporova oko vode. U posljednjih 60 godina potpisano je više od 200 međunarodnih ugovora o vodi, a zabiljeđeno je samo 37 slučajeva nasilja između zemalja koji su izvršeni zbog vodenih resursa.

Neovisno o državi i narodu, na svima nama je da dogovornošću i suradnjom sačuvamo prekogranične vode za našu, ali i sve generacije koje dolaze iza nas.
Aktivnosti ovogodišnjeg Dana voda odvijala se pod palicom UNESCO-a, a naglašavala se važnost međusobnog poštovanja, suradnje i povjerenja te promicanja mira i sigurnosti. Vode nas spajaju, a ne razdvajaju, nestašica je problem svijeta, a ne jednog pojedinog naroda i u borbi za očuvanje prirode ne postoji državljanstvo.

» Voda i Hrvatska

Hrvatska spada među 30 vodom najbogatijih zemalja u svijetu i zauzima vrlo visoko treće mjesto u europi sa 32,818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku.

Raspoložive količine vode za piće u hrvatskoj veće su nego u mnogim Europskim zemljama zahvaljujuči specifičnom geografskom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora.

Javna vodoopskrba u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina razvija se u stopi od 1 posto. Prema posljednjem popisu stanovništva i popisa o praćenju razvoja javne vodoopskrbe, gotovo 77 posto stanovništva. Hrvatske priključeno je na javne, veće ili manje vodovodne sustave. Ostali dio stanovništva, oko 23 posto, opskrbljuje se vodom za piće iz drugih javnih vodoopskrbnih objekata, koje treba razlikovati od javnih vodovoda, ili imaju vlastite vodoopskrbne objekte različitih izvedbi (zdenci, crpke...).

Način opskrbe stanovništva vodom za piće i njezina zdravstvena ispravnost, a time i zdravlje lljudi u direktnoj su vezi. Najsigurniju vodu pije onaj dio stanovništva koji je vezan za javne vodovodne sustave i to one veće zbog strožijeg režima kontrole vode. Kako postoji razlika u opskrbljenosti vodom za piće iz javnih vodovoda od županije do županije, tako se razlikuje i njena zdravstvena ispravnost.

» Kisela kiša - onečišćenje vode

Kisela kiša je padalina zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidima, amonijakom i drugim kemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kiše nalazi otprilike oko 5,5, pH vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta većoj količini kiseline u odnosu na neopterećenu kišnicu.

Glavnu odgovornost za opterećenja uzrokovana kiselim kišama snose termoelektrane, dim iz kućanstva i ispušni plinovi u prometu. Štete nastale djelovanjem kiselih kiša obično nastaju sasvim daleko od stvarnih štetnih izvora.
Ako pH vrijednost u inače jako čistim brdskim potocima i jezerima prijeđe u kiselo područje može doći do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kiša u tlo oslobađaju se teški metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj način se čovjek izlaže pojačanom unošenju teških metala u organizam.

Stručnjaci predviđaju da će se u godini 2020. za trećinu manje sumpornih-oksida ispuštati u zrak nego u godini 1980., ali da će se u području Azije njihova emisija u tom vremenskom periodu više nego udvostručiti. Još štetniji su dušik-oksidi koji u okolinu dospijevaju najvećim dijelom kao ispušni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa stručnjaci očekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima. Dakle, opasnost od kiselih kiša još nije prošla. Štoviše, brzi razvoj industrije i prirast prometa će kišu i na drugim kontinentima učiniti kiselom. Teško je i zamisliti koji učinak bi kisele kiše imale na tropske šume.

» Potrošnja vode u kućanstvu

Potrošnja vode u WC-u dnevno u prosiječnom kućanstvu iznosi oko 24 litre.
Ne razmišljamo o tome, no ova se količina vode odnekud mora pribaviti-uglavnom je to javni vodovod. Ali tko sakuplja kišnicu i koristi je za potrebe u vlastitom domu zasigurno će puno uštedjeti. Najviše vode u kućanstvu potroši se na održavanje higijene tijela i ispiranje WC-a.

Za kupanje u kadi npr. potrošimo 150-180 l vode, za tuširanje je potrebno 30-50 l. Neispravne slavine nepotrebno rasipaju vodu i troše novac:samo jedna kap vode u sekundi iz neispravne slavine godišnje naraste u slap od 6,200 litara. Ako voda iz vodokotlića curi u tankom mlazu, u sat vremena iscuri i do 4 l a u jednom danu 88 litara vode!

Za održavanje WC-a trošimo gotovo jednu trećinu ukupne dnevne potrošnje vode.
Moderni vodokotlići napravljeni su tako da se isti učinak postigne i sa dvostruko manjom količinom vode. Svog limenog kućnog ljubimca obično njegujemo tako da ga peremo i usput ostavimo vodu da curi. Tako se prilikom svakog pranja uništi do 200 l pitke vode, a tlo zaprlja ostatcima ulja, čađe, prašinom teških metala, sastojcima deterdženta.
  • Jedna žličica motornog ulja npr. može zaprljati 5,000 litara pitke vode ...


» Metode rješavanja kamenca

Kako nastaje kamenac:
Kiša sadrži ugljičnu kiselinu i prodire kroz gornje slojeve Zemlje tada voda prodire dublje te iz donjih slojeva stijenja upija kamenac. Taj se kamenac pretvara u kalcij-karbonat. Što se više kamenca otopi, to je voda "tvrđa".
Takav kamenac (kalcit) uzročnikom je naslaga i korastih tvorevina u vodovodnim cijevima kao i na grijačima.

Metode rješavanja kamenca dijele djele se na kemijske i fizikalne.

Kemijske metode rade na principu "omekšavanja" vode. Omekšana voda se koristi u različitim proizvodnim procesima, ali nije pogodna za konzumaciju.

Fizikalne metode zasnivaju se na prirodnom fenomenu djelovanja magnetskog polja na taloženje kamenca.
Magnetsko polje može se inducirati strujom ili se dobiva iz "prirodnih" magneta.
Ova je metoda sve prihvaćenija u svijetu budući da ne mijenja kemijski sastav vode.

» Zanimljivost srebrna voda

Odavno je poznato da se voda može dezinficirati srebrom.
Naši preci su naširoko primenjivali stolno srebro i to nije bio samo znak imućnosti, već i sredstvo za održavanje zdravlja, pošto je s jelom i pićem u organizam dospjevala manja količina srebra i liječila, čistila ga. Ukoliko se malo srebra rastvori u vodi pomoću električne struje, tada će baktericidno i konzervirajuće dijelovanje vode biti još jače.
Preparati na bazi srebra veoma efikasno uništavaju patogene bakterije i otklanjaju biološka zagađenja. Oni dijeluju brže i bolje nego opće poznati antiseptici i antibiotici i djelujući selektivno čuvaju u crevnoj flori za organizam korisne bakterije."

» Zdrav život - čista voda

S obzirom na to da se čovjekovo tijelo sastoji od oko 70% vode, a mozak čak od 90%, upravo je voda ta u kojoj se odvija najveći broj kemijskih procesa u organizmu, pa je zato važno kakav kvalitet napitaka unosimo u sebe. Voda je najzdraviji napitak. Voda iz gradskog vodovoda je dosta nezdrava za konzumiranje. Da bismo je očistili i doveli do vrlo kvalitetnog stanja, možemo primjeniti sljedeći postupak.

Ostavimo vodu u posudi sa otvorenim poklopcem ili u otvorenoj boci 12 do 24 sata kako bi se deklorisala, a zatim pretočimo u plastične boce i stavimo u zamrzivač. Kada izvadimo boce sa potpuno zaleđenom vodom, primjetit ćemo da je u sredini led postao mutan sa različitim nijansama bijele, žute i sive boje, a okolo je providan.

Kada izvadimo bocu iz zamrzivača, prelijemo je minut - dva toplom vodom, onda pažljivo otvorimo poklopac i pod pritiskokm se izbaci voda bogata deuterijumom. Nakon toga bocu zatvorimo i spustimo u neku veću posudu napunjen toplijom vodom - oko 40C. Voda u boci će se brzo otopiti, a na dnu će ostati talog. Sada procjedite vodu kroz nekoliko puta ispresavijanu gazu i dobićete vrlo kvalitetnu prečišćenu vodu sa kojom možete pripremati sve napitke i hranu koja zahjteva primjenu vode.

» Kada zvati vodoinstalatera

Prije ili kasnije svi moramo pozvati vodoinstalatera u pomoć. U večini slučajeva nisu jeftini, ali postoji više načina da dobijete najviše za Vaš novac...

Usporedite cijena sata određenih tvtki. U većini slučajeva uzimajte tvrtke koje imaju več neki renome, zatražite njihove reference i cjenik. Najbolji način da odbarete vodointalatera je da odaberte onoga koji stavlja zadovoljstvo kupca na prvo mjesto. Popričajte sa instalaterom da vam da neke savjete. Recimo kosa je problem koji se često javlja savjetujte se kako taj problem riješiti, npr. Puno je lakše pokupiti svaki put kosu nego zvati voodoinstalatera.

Često je najlakši način za uštedu novaca i vremena, a taj se korak često predvidi. Prije nego što se zove vodoinstalater proći kros svoj dom i pregledati sve ventile i cijevi te napravirti popis svega što vam se čini da nije ispravno. Takvim planiranjem štedite dolaske vodoinstalatera i može popraviti sve o jednom trošku.

Ako imate u planu veće radove pozovite više izvođača radova zatražite njihove cijene usporedite. Uglavnom biti organiziran.

» Ušteda pitke vode - 3. dio

Trošite samo onoliko koliko Vam je potrebno!
Racionalnim trošenjem vode zadovoljit ćete svoje potrebe i omogućiti da svi imaju dovoljno. Ujedno, i vaši računi će biti manji: Sjetite se da put svake kapi, od izvora do Vašeg doma – dug i skup.

Zapamtite:
  • Zamjenite gumicu na slavini, jer zbog neispravne gumice istekne između 1000 i 2000 litara vode mjesečno
  • Zamjenite neispravan vodokotlić, jer curenjem gubi više vode nego što potroši četvoročlana obitelj
  • Prakticirajte tuširanje umjesto kupanja
  • Perilicu rublja uključujute samo kada su pune, ukoliko možete, koristite ekonomični program za pranje
  • Zatvarajte slavinu dok perete suđe deterđentom, pri ispiranju puštajte mlaz umjerene jačine
  • Vodu za piće hladite u hladnjaku, a nemojte dozvoliti da nekontrolirano ističe iz slavine da bi bila hladna
  • Ne ostavljajte otvorenu slavinu dok se brijete ili perete zube


» Ušteda pitke vode - 2. dio

Mogućnosti uštede pitke vode
Sve slavine i WC vodokotlić u domaćinstvu prekontrolirati. Ukoliko kaplje slavina brzinom od jedne kapi u sekundi, to godišnje iznosi oko 6000 l vode ili 16,5 l/danu.

Kratko se tuširati umjesto kupati u kadi punoj vode i kada se sapunamo, zatvoriti vodu.
Prilikom pranja zubi i brijanja ne ostavljajte vodu da stalno teče.

Ugradite na slavine i tuševe regulatore protoka vode kojima smanjujete 20-50% potrošnju vode i energije. Kod obične slavine imamo protok vode od 10-17 l/min a kod ugrađenog regulatora imamo konstantan protok od 6 l/min ali uz isti komfor, tj.osjećaj dovoljne količine vode.

Kada kupujete novu perilicu odječe ili suđa kupite onu kojoj je potrebno manje vode i energije. Mašine koristite samo kada su pune. Koristite omekšivač vode, a ne omekšivač rublja, jer se korištenjem meke vode smanjuje potrošnja deterdženta, mašina je dugotrajnija, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke.
Propusni vodokotlić nepovratno potroši 20000 l/godini ili oko 100 kada vode. Obični vodokotlić zamijeniti sa novim koji ima dvije mogućnosti puštanja vode 5 l i 10 l vode.

» Ušteda pitke vode - 1. dio

Činjenica je da mnogi građani i kada imaju pristup pitkoj vodi neracionalno je koriste, jer ih cijena vode uopće ne motivira da je štede, a s druge strane, mnogi nisu svjesni da slatkovodni resursi vode nisu neiscrpni.

Obični građani ne mogu mnogo uticati na pronalaženje novih izvorišta, izgradnju novih i rekonstrukciju starih vodovoda, ali mogu zaštititi postojeća izvorišta (npr. ne odlagati otpad ili ne sjeći šumu u njihovoj blizini), mogu racionalinije koristiti raspoložive resurse, omogućiti obogaćivanje podzemnih resursa ili koristiti nove resurse kao npr. kišnicu. Primjenom narednih uputa može se uštedjeti 1/3 ustaljene potrošnje vode.

Da li znate?
  • Jedno domaćinstvo može uštedjeti i do 75.600 litara godišnje pazeći na slavine
  • Iz otvorene slavine istekne mnogo više vode nego mislite: 10-17 l vode ode u slivnik svake minute dok je otvorena
  • Ako je slavina otvorena dok perete zube potrošite 40-60 l vode
  • Na pranje suđa sa otvorenom slavinom u prosjeku ode 120 l vode
  • Ako se brijete a slavina je otvorena, potrošite oko 40-80 l vode
  • Ako perete automobil crijevom kod kuće, desi se da potrošite i do 600 l vode


» Elektro i vodovodno - kanalizacijske instalacije

Premještanje električnih kablova instalacije u stanu uvijek je neophodno da radi osoba koja je kvalificirana za takve radove. Nikakve električarske ili vodovodno-kanalizacijske popravke u vašem aranžmanu nisu poželjne, osim ukoliko ste kvalificirani za tako nešto. Mala greška može prouzrokovati velike materijalne štete kako u Vašem stanu, tako i u stanovima pored i ispod Vašeg stana. Nemojte bacati nikakve otpatke u toaletnu školjku i kuhinjski sudoper ili lavabo, npr. pelene, ulošci, tamponi, papirne maramice…

Nemojte prosipati ostatke hrane, ulje, prljavštinu i pjesak za održavanje mačije higijene u toaletnu školjku, kuhinjsku sudoper, lavabo ili kadu. U ovakvim i sličnim slučajevima možete začepiti kanalizacioni odvod i prouzrokovati sebi nepotrebne troškove čišćenja i odčepljavanja.
Ukoliko imate priključke za veš mašine, mašine za posudje ili mašine za sušenje rublja budite sigurni da su ispravno postavljeni. Ukoliko odvodno crijevo perilice stavljate na ivicu kade ili toalet školjke, dobro je učvrstite, kako je pritisak vode ne bi pomjerio. Uslijed ispadanja odvodnog crijeva, može doći do poplavljivanja kupatila ili stana i eventualnog oštećenja laminatnih podova, parketa, nameštaja i slično u prostoriji u kojoj se voda izlila. Također, možete prouzrokovati i oštećenja u drugim stanovima poplavom iz vašeg stana vašom nepažnjom.

» Kako štediti vodu

Zasigurno se pitate kakve veze ima potrošnja vode s potrošnjom energije? Jednostavno je, ako imate električni bojler on troši goleme količine električne energije za zagrijavanje vode, a ako imate i hidrofor onda se nemojte čuditi velikim računima. Činjenica je da vodu shvaćamo dosta olako i rasipamo je, a time ne samo da štetimo okolišu nego štetimo i svom kućnom budžetu. Zato, i s vodom racionalno!

Izolirajte cijevi
Najveća količina topline gubi se zbog neizoliranih cijevi. Stoga izolirajte cijevi, posebice ako prolaze kroz slabo grijane prostore, kao što su podrumi.

Pravilno koristite i održavajte bojler
Ne zagrijavajte vodu u bojleru iznad 60°C. Jednom godišnje očistite grijač bojlera od naslaga kamenca.

Koristite štedne armature
U kupaonici koristite štedne armature. Niskoprotočne tuš-glave koriste i do 60% manje vode nego standardne armature.

Provjerite slavine i ventile
Provjerite slavine i ventile u vašem domu. Ukoliko cure, odmah ih zamijenite. Jeste li znali da se samo jednom kapi vode u sekundi godišnje nepotrebno izgubi 9000 litara vode?!

Otkrite mjesta nekontroliranog curenja vode
Vrlo se često događa da u vašem domu postoje skrivena mjesta na kojima voda nekontrolirano curi. Provjera je jednostavna: očitajte vodomjer, a potom dva sata ne puštajte vodu. Ponovo očitajte vodomjer. Ukoliko stanje nije isto, voda vam nekontrolirano curi i nepotrebno povećava račun.

Ručno pranje posuđa
Pri ručnom pranju posuđa troši se i nepotrebno baca značajna količina vode. Stoga pokušajte sljedeće: napunite veću posudu ili jednu stranu dvostrukog sudopera vodom, koju ćete korisiti za pranje posuđa deterdžentom, izbjegavajući tako nepotrebno rasipanje vode.

Provjerite bojler
Ukoliko je površina bojlera vruća ili topla, to znači da se dio energije za zagrijavanje vode gubi. Omotajte bojler izolacijskim materijalom, pridržavajući se pri tome uputa proizvođača.

Provjerite je li vaš zahod ispravan
Provjera je jednostavna: stavite dvije do tri kapi boje za hranu u WC kotlić. Pričekajte par trenutaka. Ukoliko se boja pojavi u školjci, zahod je neispravan i nepotrebno rasipa vodu. Popravite ga!

Instalirajte uređaje za štednju vode u WC kotlić
Na tržištu postoje uređaji koji se ugrađuju u WC kotlić, a koji mogu uštediti i do 5 litara vode po jednom ispiranju WC školjke.

» Odvodne i kanalizacijske cijevi

Nekada su odvodne i kanalizacijske cijevi izrađivali od lijevanog željeza, čeličnog lima, olova i keramike. Danas se u kućnim instalacijama upotrebljavaju još samo plastične cijevi. Lagane su, jednostavne za ugradnju, trajne i jeftine.

Upotrijebljeni materijal polietilen ili polipropilen je nezdrobiv, te otporan na vrućinu, kiseline, lužine i otopine koje se pojavljuju u kućanstvima.

Tko želi nešto napraviti za okoliš i istovremeno dugoročno uštedjeti novac, neka razmisli o postavljanju biljne naprave za čišćenje, s kojom možete uštedjeti priključak na kanalizaciju.

Ekološka naprava za čišćenje sastavljena je od tri pregrade. Prva pregrada je najveća. Tu se na tlo odlažu najveće tvari. U druge dvije pregrade bakterije upijaju veliku količinu štetnih tvari i prerađuju ih. Kako to obično nije dovoljno, otpadna je voda iz naprave za čišćenje spojena u filtrirni jarak, obrastao s biljkama, u kojem mikroorganizmi nadalje razgrađuju štetne tvari, tako da potom voda skoro potpuno čista prodre u zemlju.

» Put do čiste vode

Iako se kod nas redovito smatra kako je voda iz slavina, za razliku od brojnih drugih zemalja, posve sigurna i prikladna za piće, to baš uvijek nije tako. Pri tome valja spomenuti mišljenje mnogih prema kojem se voda kod nas, zapravo, mnogo ne razlikuje od vode iz slavina u (zapadnoeuropskim) zemljama u kojima se ona uobičajeno ne pije. Uz vidljiva onečišćenja u vodi (krupne čestice, mulj i sl), koja se javljaju povremeno (npr. u slučaju kvarova, velike potrošnje i sl), problem koji je uvijek i u cijeloj Hrvatskoj prisutan jest njezina visoka tvrdoča, odnosno velik udio otopljenih magnezijevih i kalcijevih soli koje na vodovodnim instalacijama i kućanskim uređajima (zagrijačima vode, perilicama rublja ili suđa i sl.) uzrokuju nastajanje kamenca, a time značajne štete i velike troškove.

Upravo su razna mehanička, organska ili biološka onečišćenja u vodi (bez obzira na kvalitetu njezine središnje pripreme) i zasićenost raznim solima razlozi zbog čega u večini europskih zemalja kućanstva imaju vlastite sustave za dodatnu obradu vode iz javne vodoopskrbne mreže. Kako nijedan vodoopskrbni sustav nije idealan, ovisno o lokalnim uvjetima može biti korisno ugraditi uređaje kojima će se postići određena poboljšanja kvalitete vode, odnosno:
  • uklanjanje suspendiranih nečistoća
  • dekloriranje te UV dezinfekcija
  • adsorpcija organskih tvari i eventualnih mirisa.
Kada se govori o primjeni vode za specifične potrebe, npr. zagrijavanje vode za sanitarne potrebe (bojleri, perilice rublja ili posuđa itd), može biti korisno ugraditi neki od uređaja za stabilizaciju tvrdoće vode što olakšava rad i povečava trajnost, a ujedno smanjuje radne troškove (utrošak električne energije, detergenata i sapuna itd). Naime, Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće tvrdoća nije ograničena, a općenito se može reći da vode u Hrvatskoj karakterizira visoka tvrdoća.
Ako kućanstvo nema priključak na javni vodovod, nego vodu zahvaća iz nekog izvora nekontrolirane kvalitete, situacija oko osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za piće je bitno složenija. Pri tome treba naglasiti da svako rješavanje tog pitanja mora započeti od utvrđivanja kvalitete sirove vode (fizikalno-kemijska, mikrobioločka analiza). Na osnovi sastava sirove vode definiraju se potrebni uređaji s time da taj posao treba povjeriti stručnoj osobi.
Stoga je potreban oprez jer se javljaju brojni ponuđači opreme koji "garantiraju" da će njihov uređaj riješiti sve probleme oko vode za piće.

Gdje i kako ispitati vodu
Osim osnovnih informacija o načinima pročišćavanja vode za piće, zanimalo nas je (a vjerojatno zanima i Vas) postoji li mjesto na kojemu se može ispitati kvaliteta vode koja pritječe iz slavina. Takvi se podaci o vodi za piće, odnosno o njezinoj kakvoći, higijenskoj ispravnosti i sastavu mogu dobiti kod odgovarajućih županijskih zavoda za javno zdravstvo, u čijem se sklopu nalaze laboratoriji za ispitivanje vode. Ti laboratoriji imaju ovlaštenja Ministarstva zdravstva i Državne upravne za vode, a područje njihovog rada uključuje praćenje, proućavanje i ocjenjivanje higijenske ispravnosti vode za piće u kućanstvima i javnim zgradama, te površinskih, otpadnih, podzemnih i voda za kupanje.

» Zaštita vodomjera od hladnoće

Hladne zime vodovodnoj mreži mogu nanjeti ozbiljne štete, stoga preporučujemo da još prije nastupanja hladnog godišnjeg doba obratite pažnju na sljedeće:
  • Zatvorite slavine izvan kuće i ispustite iz njih vodu.
  • Provjerite da li se poklopcem hermetički zatvara šaht vodomjera
  • Vodomjer ili poklopac šahta prekrijte termoizolacionim materijalom
  • Dobro zatvorite prozore podrumskih i suterenskih prostorija u kojima se nalaze vodovodne cjevi


» Zimsko ispuštanje vode

Ako kuću zimi ne koristite, obavezno ispuštajte vodu, prema sljedećem:
  • Zatvorite kuglastu slavinu iza vodomjera
  • Otvorite slavine koje se nalaze u kući ili izvanj nje
  • Slavinu za ispuštanje vode okrenite u odgovarajući položaj
  • Ispustite vodu iz bojlera za zagrijavanje vode, WC-kotlića i perilice
U proljeće, pri otvaranju slavina, pazite da mehanizam za zatvaranje koji se nalazi u zemlji funkcionira ispravno, jer može se desiti da kod uređaja za ispuštanje curi voda. To ćete provjeriti kod kotača vodomjera. Poslije otvaranja zatvarača koji se nalazi u šahtu vodomjera, a ako ste svaku slavinu zatvorili, kotač mora biti nepomičan.

» Kontrola potrošnje vode

Pijaća voda nam je najvažnija hrana. Njen nedostatak nas odmah zabrinjava. Ne bismo željeli da proizvedena, pročišćena, kroz vodovod dopremljena voda propadne, stoga Vam preporučujemo da, s vremena na vrijeme, kontrolirate cjevovode i armature. Kvarove na slavinama i uređajima za ispiranje WC-a koji se nalaze u stanovima lako ćete primjetiti. Nemojte čekati sa njihovom popravkom, jer voda koja otiče povećava Vam račun.

Teže je otkriti kvarove cjevovoda koji se nalaze pod zemljom ili u zidovima. Da li postoji neki kvar, Vi ćete najjednostavnije utvrditi tako da dobro zatvorite svaki uređaj za uzimanje vode (slavine) i osmotrite vodomjer. Ako u vodomjeru nema micanja (mali kotač se ne okreče), onda je u vodovodnoj mreži sve u redu. Ako se pak kotač okreče, onda u vodovodnom sistemu imamo lom ili puknuće. U takvom slučaju, pomoću stručnjaka, pod hitno otkrijte uzrok kvara i dajte da se instalacija odnosno armature poprave.

SAVJET MJESECA
Masažni stupovi / Sanitarije
Masažni stupovi su vrlo praktična nadopuna postojećoj kadi ili tuš kadi jer ne iziskuju izmjene na instalacijama, lako se montiraju, a pružaju mogućnost dodatne relaksacije prilikom kupanja ili tuširanja.
Sanitarije Keramičke pločice Grijanje Vodovod i kanalizacija Boje i lakovi
NAŠE USLUGE
3D vizualizacija
Miješanje boja
Hidroizolacija
Termoizolacija
IZDVAJAMO
HTZ oprema
Suha gradnja
PARKETI


Opširnije...
NEWSLETTER
Ukoliko želite tromjesečno primati informacije o akcijama i novostima vezanim uz Vaš BAGAR, prijavite se za primanje našeg newslettera.

Bagar.hr, početna stranica O nama
Aktualno
Akcijska ponuda
Prodajna mjesta
Reference
Kontakt
Sanitarije
Keramičke pločice
Grijanje
Vodovod i kanalizacija
Boje i lakovi
Građevinski materijal
Savjeti
Naše usluge
Coes
HTZ oprema
Suha gradnja
Dekorativni kamen
Parketi
Hosted by
Fer Projekt